1. Uvod u početke košarke u svijetu i Hrvatskoj

Košarka je nastala 1892. godine na američkom Katoličkom učilištu Y.M.C.A. U gradu Springfieldu kao “nova igra loptom” a izumitelj je bio prof. Naismith, predavač navedenog učilišta. Pošto je igra nastala i demonstrirana u školama i na sveučilištima širom Amerike i Canade, brzo se pročula i širila i Europom. Nova igra dobiva američko ime basketball i prvi put se u Hrvatskoj javlja u knjizi dr. Franje Bučara 1925. godine “Igre za društva i škole”. Upoznavanje s basketballom u Hrvatskoj i Zagrebu održano je zimi 1923./24. godine u organizaciji američke YMCA (Young Mens Cristian Association) Kršćanske zajednice mladih koji su financirali i poslali u Zagreb uglednog američkog profesora Williama A. Wielanda.

Prva predavanja održana su na Katoličkom učilištu u staroj Vlaškoj ulici a demonstracija same igre u dvorani “Kola” (iza Hrvatskog narodonog kazališta). Novu igru su odmah prihvatili vježbajući Hrvatskog Sokola, hazenašice, atletičari i atletičarke te mnogi sportaši raznih klubova.

Nova igra pod imenom basketball naglo se širi i dobiva na popularnosti i kulminira 27. siječnja 1929. godine kada je u pavoljonu Zagrebačkog zbora u Martićevoj ulici odigrana povijesna prva košarkaška utakmica u Hrvatskoj Akademski – Građanski 13:9.

Nakon odigrane prve utakmice (službene) basketball uzima pravi zamah i širi se među klubovima raznih športova (HAŠK, Concordia, Građanski – hazena, Hrvatski sokol – tjelovježba, Marathon – atletika i ostali sportovi, a širi se i na gradove Sušak, Zadar, Karlovac, Split, Daruvar i mnoge druge. Naziv novog sporta dobiva ime od basketballa, košikova (češki), košarica kod sveslavenskog Sokolskog pokreta. (Postojalo je i ime košomet). 1932. godine najpoznatiji hrvatski športski pokret “Hrvatski sokol” iz Zagreba formira novo društvo “Sokolsko društvo Zagreb II”, popularne “Cvajere” koji postaju jezgro razvoja i popularizacije nove igre basketballa. Posebno treba apostrofirati 1933. godinu kada “Cvajcigeri” na Wilsonovom trgu br. 11 (danas Ruzveltov trg) u tadašnjoj gimnaziji postavljaju prve prave koševe, a koje je izradio njihov igrač Franjo Birtić. Te 1933. godine Milan Kobali u dogovoru s igračima osmišljava novo ime za novu igru i dobiva hrvatski naziv košarka, a napisao je i hrvatski prijevod košarkaških pravila i to su prva košarkaška pravila u Hrvatskoj. U povijesti hrvatske košarke četiri igrača “Cvajcigera” udarili su osnove košarkaškom sportu do današnjih vremena – Oliver Ames, Milan Kobali, Božidar Stefanini i Zdenko Tomičić. AKST – kvartet za povijest. Ta grupa 1938. godine izdaje knjigu “Košarka” kojom dobivamo mnoge hrvatske nazive u košarkaškom sportu: obruč, središnji krug, slobodno bacanje, mrtva lopta, osobna greška, produženje, crta, ploča, počinak/odmor. Iz navedene knjige mnogi termini pišu se i danas.

Navedeni tijek povijesnih događaja i mjesta zbivanja dodjeljuje općini Medveščak ulogu kolijevke hrvatske košarke. Kronologija zbivanja:

– 1923. godine na Katoličkom sveučilištu, koje je u to vrijeme bilo locirano u staroj Vlaškoj ulici (kod današnjeg spomenika hrvatskog velikana Augusta Šenoe), američki dr. Prof. William A. Wieland održao je prvo predavanje o novoj igri basketballu na ovim prostorima, tj. Zagrebu i Hrvatskoj

– 1929. godine, 27. siječnja, odigrana je prva povijesna službena utakmica u Zagrebu i Hrvatskoj na prostoru tadašnjeg Zagrebačkog zbora u Martićevoj ulici u natkrivenom paviljonu između ženskih ekipa Akademski – Građanski koja je završila rezultatom 13:9 (4:7)

– 1945. godine, 12. lipnja, osnovan je pod patronatom zdravstvenih radnika Zagreba Košarkaški klub “Slavija” sa ženskom i muškom ekipom, a 15. lipnja 1945. godine formirano je veliko sportsko društvo Sportsko društvo “Slavija” Zagreb sa osam udruženih športova.

2. Milan Kobali zaboravljeni velikan hrvatskog košarkaškog športa

Rođen je u Zelini kraj Zagreba 20. svibnja 1914. godine gdje stječe osnovno obrazovanje i već kao mladić vrlo je aktivan u športu kao tjelovježbač. Kao dječak od 14 godina 1928. godine dolazi na nastavak školovanja u Zagreb i odmah se aktivira u Hrvatskom sokolu kao izrazito perspektivni tjelovježbač. Na prvoj odigranoj utakmici basketballa u Zagrebu, 1929. godine, prisustvovali su mnogi športaši grada Zagreba iz svih športova a među njima mladi Milan Kobali iz Hrvatskog sokola koji odmah “novu igru” prihvaćaju kao dopunski šport. Godine 1932. Hrvatski sokol donosi važnu odluku za popularizaciju momčadskih športova i formira Sokolsko društvo Zagreb II koje počinje njegovati i druge momčadske/ekipne igre (basketball, odbojka, a ženski članovi igraju i hazenu). Iz ove nove športske sredine posebno je bila popularna igra pod koševima i skupina dobiva vrlo popularno ime “Cvajcigeri” koji su dali stvarne temelje zagrebačkoj i hrvatskoj košarci.

Godine 1933. Milan Kobali izdaje prijevod prvih pisanih košarkaških pravila na hrvatskom jeziku pod imenom “Košarkaška pravila”. Ovdje je važno reći da je za košarku do tog izdanja pravila igre bilo raznih imena i naziva basketball, košikova (češki), košarica, košomet, a novo ime za novi šport KOŠARKA ostalo je za nas Hrvate do današnjih dana.

Godine 1938. kvartet AKST (Oliver Ames, Milan Kobali, Božidar Stefanini i Zdenko Tomčić) koje vodi Milan Kobali i koji potpisuje novo veliko izdanje KOŠARKA, u kojem osim novih košarkaških pravila imamo po prvi puta hrvatske nazive za elemente igre: dimenzije igrališta, obruč, crta, središnji krug, slobodno bacanje, mrtva lopta, osobna greška, produženje igre, počinak i dr. Mnogi od tih naziva održali su se i do danas.

Godine 1938. postaje i reprezentativac tadašnje države na prvenstvu u Pragu

Godine 1940. u Borovu na prvenstvu države “Cvajcigeri” osvajaju 1. mjesto

Godine 1945. osnivač je prvog hrvatskog košarkaškog kluba “Slavija” na legendarnoj Šalati. Tada postaje igrač i kapetan ekipe, a preuzima i treniranje ženske i muške ekipe.

Godine 1948. u Beču na FIBA kongresu postaje prvi hrvatski internacionalni sudac, a 1950. Fiba na kongresu u Nici Milana Kobalija proglašava i licencira za europskog komesara instruktora u sudačkoj hijerarhiji što je najviši stručni domet u Fiba rangu.

U redovnom životu radio je kao nastavnik tjelesnog odgoja u osmogodišnjoj školi, Učiteljskoj školi, na Višoj školi za fiskulturu bio je prvi voditelj na katedri za košarku (preteča današnjeg Kineziološkog fakulteta), a pred kraj bogate karijere radio je i u Republičkom sekretarijatu za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu kao voditelj biblioteke ministarstva.

3. Ženski košarkaški klub Medveščak

Korijeni Ženskog košarkaškog kluba “Medveščak” povijesno su vezani za odigranu prvu košarkašku utakmicu u Hrvatskoj u siječnju 1929. godine u prostoru tadašnjeg Zagrebačkog zbora (danas Zagrebački velesajam) u Martićevoj ulici. Igrači i igračice Sokolskog društva Zagreb II, popularni Cvajcigeri, početkom mjeseca lipnja 1945. godine prevoze koševe sa srednjoškolskog igrališta na Šalatu i 12. lipnja 1945. godine osniva se prvi hrvatski košarkaški klub “Slavija” (danas “Medveščak”), a koji pod raznim imenima (Dinamo, Naprijed, Šalata, Metalac) djeluje do danas, a današnje ime “Medveščak” nosi od 1961. godine. Ženski klub od 1946. do 1950. godine nositelj je kvalitete zagrebačke ženske košarke pošto u tom razdoblju osvaja redovito treća do petog mjesta na državnim prvenstvima, a od 1948. godine redoviti je član Prve lige državnog prvenstva.

U novoj hrvatskoj državi, samostalnoj i neovisnoj, seniorski sastav Ženskog košarkaškog kluba “Medveščak” redoviti je član Prve hrvatske košarkaške lige s plasmanima u gornjem dijelu prvenstvene ljestvice. U klubu se posebna pažnja posvećuje radu s mladim uzrastima od škola košarke koje rade na raznim lokacijama i općinama u gradu Zagrebu – Centar (M.Krleža), Maksimir (V.Nazor), Medveščak, SRC Šalata, Novi Zagreb (OŠ Ivo Andrić, OŠ G.Krklec, OŠ Dugave i selekcija kvalitete navedenih škola okuplja se u sastavima mlađih kadetkinja, kadetkinja i juniorki ŽKK “Medveščak”.

Napisao: Zvonko Berkopec